Nedjelja, 26 ožujak 2017

Nedostaje li nam radnih mjesta ili nam ipak nedostaje ljudi ?

Trebaju li lokalni političari stvarati klimu, uvjete kako bi privukli potencijalne investitore, koji će stvoriti radna mjesta? A zatim dolaze bogati investitori s naprednom tehnologijom i zapošljavaju radnike koji nemaju posla? Ukratko, NE. Realni scenarij je dijametralno suprotan.

Virovitica

Ako ljudsku zajednicu usporedimo sa zajednicom mrava, to bi otprilike izgledalo ovako: mravci sagrade mravinjak kako bi matica mravica na svijet donijela tisuće mravaca! Vjerujem da je većini od nas, ne samo biolozima, jasno da to nije tako. U mravljem svijetu se prvo namnoži kolonija mravaca, koji sami sebi grade veliki mravinjak. Točno onakav kakav treba za njihovu zajednicu. Mravinjak kratko traje i zaruši se čim nova generacija mravaca više nije tako plodna. 

Isti princip vrijedi i za ljudsku zajednicu. Jedino „višak“ ljudi može u idućem periodu doprinijeti razvoju zajednice. Obrnuti scenarij nije moguć. Sredina koja gubi stanovništvo ima sve skuplju infrastrukturu, jer sve manje zaposlenih ulaže u održavanje i izgradnju te infrastrukture. Ako se s investicijama pogriješi, ako se preinvestira, to može biti pogubno za sredinu. Jer se neće moći privući kritična masa ljudi koji jedini mogu razviti sredinu.

U ljudskoj povijesti imamo niz primjera.

  1. Antički Rim je sve do početka ovog tisućljeća bilježio rast stanovništva i rast ekonomije. Propašću Rima, ljudi odseljavaju, a trebalo je gotovo 2000 godina da Rim vrati stari sjaj. Prvo po broju stanovnika, a onda i ekonomski.
  2. U 18. stoljeću se u Francuskoj stvara „višak“ ljudi u odnosu na susjedne nacije i države. Vrlo skoro dolazi do ekonomskog napretka. Naravno, ključna je činjenica da stanovništvo počinje biti svjesno svoje brojčane premoći, te se rađa Napoleon koji započinje sa ekspanzijom,…
  3. Slično se kretanje događa u Njemačkoj početkom 19-og stoljeća. Višak ljudi dovodi do ekonomskog prosperiteta, a kasnije i do ekspanzije (Hitler). Ovdje je zanimljivo usporediti kretanje broja stanovnika Francuske i Njemačke. Njemačka proživljava burnu povijest, ruše se granice i formira se jedna njemačka država, što u konačnici dovodi do znatno većeg broja nijemaca u odnosu na Francuze.
  4. U 20-om stoljeću možemo izdvojiti nekoliko država gdje se prvo događa porast populacije, a nakon toga slijedi ekonomski napredak: SAD, Japan, Kina, Indija,…

Demografija je usko povezana s političkim kretanjima kao i s ekonomskim kretanjima. No, značajno je zaključiti kako je izuzetno teško stvoriti pozitivna kretanja, odnosno povećanje broja stanovništva.

Austro-Ugarska je u 19. stoljeću imala jasno definiranu demografsku politiku. Naravno da nije riječ isključivo o pronatalitetnoj politici (poticanje rađanja), koja može biti samo jedan od pomagala. Samo kap koja će dopuniti čašu. Ono što je izuzetno bitno je otvorena demografska politika. Otvorena za privlačenje stanovništva iz susjedstva. Bližeg ili daljeg.

Republika Hrvatska je od EU dobila kvotu za prihvat 160.000 izbjeglica vezano uz izbjegličku krizu 2015. Međutim, azil je zatražilo samo 30 izbjeglica. Oni ne žele Hrvatsku, no želi li Hrvatska njih?

Merkel

Jedan dio stanovnika Njemačke ne podupire politiku aktualne kancelarke Mekel koja ima otvorenu imigracijsku politiku. Temeljem dosadašnjih povijesnih iskustava, to će dovesti do još jačeg ekonomskog prosperiteta Njemačke u idućem periodu.

Darko Lešković

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *