Rad
Rad

Virovitičko-podravska županija predstavlja crnu rupu jer je u toj županiji bruto domaći proizvod iz 2015. godine bio za petinu niži nego 2008. godine.

Ekonomisti procjenjuju da će Hrvatska tek iduće godine dosegnuti vlastiti bruto domaći proizvod iz pretkrizne 2008. godine, no jučer objavljeni podaci o BDP-u na razini županija pokazuju da su Grad Zagreb i četiri županije, Zagrebačka, Međimurska, Istarska te Dubrovačko-neretvanska, probile tu magičnu granicu 2015. godine, piše Večernji list.

Na prostoru tih pet lokalnih jedinica stvara se, inače, polovica nacionalnog BDP-a. Godine 2015. hrvatski je BDP iznosio 338,9 milijardi kuna, te je bio niži od ostvarenja u 2008. godini za 8,7 milijardi kuna! Spomenute županije i glavni grad države bili su u blagom plusu u odnosu na 2008. godinu od 1,7 u Istarskoj do 2,6 posto u najpropulzivnijom Međimurskoj županiji, gdje se te godine stvorilo 7,7 milijardi kuna. U Zagrebu se stvara trećina nacionalnog bogatstva – 33% prema 30 posto u 2008., slijede Primorsko-goranska (8,4% prema 8,2 u 2008) te Splitsko-dalmatinska županija s 8,3% udjela (ranije 8,6). Četvrto mjesto po snazi u državi drži Istarska županija (6,2%), a na peto mjesto probila se Zagrebačka županija (5,9% prema 5,5% u 2008.) potisnuvši Osječku županiju iza sebe na samo 5,6 posto udjela prema 6 posto u 2008. godini! Promatra li se Hrvatska u europskim okvirima naš BDP zbog duge recesije godinama tavori na 59 posto europskog prosjeka.

Virovitičko-podravska županija predstavlja crnu rupu jer je u toj županiji bruto domaći proizvod iz 2015. godine bio za petinu niži nego 2008. godine! U tom sumornom ozračju društvo joj pravi Ličko-senjska s 17,4 posto zaostatka te Vukovarsko-srijemska županija, gdje je negativna razlika 13 posto. Riječ je o vrijednosti BDP-a iskazanoj u tekućim cijenama u kunama, no kada se županijski BDP iskazuje u eurima, zbog tečajnih je razlika, slika za cijelu zemlju još sumornija jer u europskom iskazu nijedna županija nije prestigla 2008. godinu.

U Zagrebu 18.500 eura po glavi

Hrvatska nije gubila samo radna mjesta i proizvodnju nego i stanovništvo te je, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2015. godine u Hrvatskoj živjelo 230 tisuća ljudi manje nego 2008. godine. Dramatično osipanje stanovništva “kumovalo” je tome da BDP po stanovniku pokazuje nešto bolju sliku od ukupnog BDP-a i prema njemu čak je osam županija u plusu u odnosu na 2008. Kad se proizvedeno podijeli s manje ljudi, proizlazi da se bogatstvo povećava, a ne smanjuje, a koliko je takva usporedba varljiva, pokazuje i podatak da su, među ostalim županijama, u laganom plusu Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, dok je zagrebački BDP po stanovniku neznatno ispod onog 2008. godine.

Zagreb je, inače, 2015. imao oko 18.500 eura BDP-a po stanovniku te se, uz Istarsku županiju, jedini kretao u nekom europskom prosjeku po paritetu kupovne moći. Hrvatski BDP po stanovniku bio je 2015. godine 10,5 tisuća eura, ali najsiromašnija Virovitičko-podravska županija bila je dva puta siromašnija od državnog prosjeka. Kako je hrvatsko gospodarstvo 2016. i 2017. godine povuklo oko tri posto godišnje, očekivati je da su jadranske županije prestigle ostvarenja iz krize 2008. godine, no Slavonija i kontinentalni dio dugo će tapkati za tom godinom.