izložba-bogdanić

U organizaciji Hrvatskog državnog arhiva, Mađarskog državnog arhiva, Državnog arhiva u Virovitici i Osnovne škole Vladimir Nazor iz Virovitice u vremenu od 20. ožujka do 14. travnja u Osnovnoj školi Vladimir Nazor bit će postavljena izložba „Tragač za zvijezdama“ o poznatom znanstveniku, matematičaru, astronomu, povjesničaru i prosvjetitelju rođenom Virovitičaninu Mirku Danijelu Bogdaniću koji je između ostalog još 1791. bio inicijator prvih novina na hrvatskom jeziku.

Bogdanićev izvanredan znanstveni rad na izložbi će biti predstavljen replikom Lipszkyjeva zemljovida u cijelosti, s nekoliko izvornih bogato ilustriranih listova te s 38 kaširanih panoa. Tu je i korespondencija s raznim ustanovama, podatci o školovanju, molbe za zaposlenje i drugo.

Na datum otvorenja izložbe 20. ožujka predviđeno je i predavanje prof. Zlatka Kovačevića na temu svemir i astronomija kao i teleskopsko promatranje svemira ispred zgrade škole.

Isti dan u Osnovnoj školi Vladimir Nazor u Virovitici gostovat će predstavnici i učenici škole Deak Ferenc iz mađarskog grada Barcsa u okviru provedbe projekta prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska pod nazivom DENACO koja je tematski usmjeren na prirodne znanosti kemiju, fiziku i astronomiju te će biti organizirana i radionica na temu „Zvijezdani sustav“.

Na otvaranju se očekuju brojni uvaženi gosti, a između ostalog i autora izložbe i bivšeg ravnatelja Mađarskog državnog arhiva Reisz T. Csabe i ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva dr.sc.Vlatke Lemić.

Mirko Danijel Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet, rođen je 5. studenoga 1760. u Virovitici, a umro 31. siječnja 1802. u Budimu. Školovao se u Pešti, gdje je na Sveučilištu i doktorirao iz matematike i astronomije te na taj način postao jedan od značajnih Hrvata u razvoju i promoviranju egzaktnih znanosti. Stalna glad za znanstvenim istraživanjem odvela ga je u prijestolnicu monarhije, Beč, gdje je godine 1792. kod Josipa Baumeistera tiskao svoje značajno povijesno djelo na hrvatskom jeziku, pod naslovom „Dogodjaji svieta, Dio I.”, primjerak kojega čuvamo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu. Značenje toga djela je veliko, ne samo činjenicom da je krajem XVIII. stoljeća napisano i tiskano na hrvatskome jeziku u Beču, već i svojim gotovo suvremenim multidisciplinarnim pristupom znanosti. Od osobitog je značenja i istraživanje i tumačenje astronomskog i geografskog pojma geografske širine odnosno mjerenja geografskih koordinata, koje će odrediti njegov daljnji znanstveni i stvaralački put.

Kruna znanstvenoga rada Danijela Mirka Bogdanića je rad na izradi velikoga preglednog zemljovida Kraljevine Ugarske, vojnoga časnika Monarhije, Jana von Lipszkoga. Lipszky je angažirao Bogdanića na geodetsko-astronomskim mjerenjima, te ga je godine 1798. austrijski car i službeno imenovao carskim mjernikom. Od 1799. do 1801. godine trajao je iscrpan mjernički rad na terenu i izračunavanja. Iscrpljen bolešću, 1802. Bogdanić umire. Lipszky je dovršio zemljovid, koji je objavio 1806. u Pešti, pod nazivom „Mappa generalis regni Hungariae : partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae, et confinium militarium magni item principatus Transilvaniae… adjectis finibus provinciarum Bukovinae, Galliciae, Silesiae, Austriae, Styriae, Carinthiae, Carnioliae, Dalmatiae, Bosniae, Serviae, Valachiae et Moldaviae“. Zemljovid se sastoji od 12 dijelova te je izrađen tehnikom bakroreza. Nacionalna i sveučilišna knjižnica posjeduje nekoliko primjeraka zemljovida. (Virovitica.hr)