Policija i državno odvjetništvo istražuju dokumentaciju novoizgrađenog pogona tvrtke Domus, vrijednog oko 11 milijuna kuna.

Policija i državno odvjetništvo istražuju dokumentaciju vezanu uz izgradnju novog pogona virovitičke tvrtke Domus d.o.o. u Poduzetničkoj zoni III. Projekt vrijedan oko 11 milijuna kuna je zbog sumnje na nelegalnu gradnju prijavio Josip Troha, virovitički obrtnik koji je na zgradi bio izvođač strojarskih instalacija i limarskih radova. Uz Domus, J. Troha prijavio je i sve gradske službe koje smatra suodgovornima u projektu.

Troha tvrdi da je Domus umjesto pogona za proizvodnju kuhinjskog i kupaonskog namještaja, za što je tvrtka kupila zemljište po kunu za četvorni metar,  izgradio prodajni centar.

Josip Troha

– U zgradi nema adekvatnih instalacija za proizvodnju, nema strojeva, a i laik vidi da je zgrada namijenjena prodaji, a ne proizvodnji – upozorava Josip Troha. On se i privatno, na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, tuži sa Domusom zbog nenaplaćenih potraživanja na istom objektu. U ovom slučaju, tvrdi da je Domus je oštetio i gradski proračun. Ako je poduzeće sagradilo prodajni salon, upozorava Troha, onda neka gradu uplati razliku u cijeni za zemljište. Jer, „kvadrat“ za proizvodnju po jednu kunu i 125 kuna, koliko je „kvadrat“ zemljišta za uslužne djelatnosti, nije isto, upozorava.

–  Gradskom proračunu Domus bi trebao uplatiti razliku od gotovo dva milijuna kuna, a to nije učinio jer mu je netko pogodovao i dopuštao da mijenja ugovore i glavni projekt –  smatra Troha.

Prema službenoj dokumentaciji, tvrtka Domus je u prosincu 2007. godine parcelu od dvije tisuće kvadrata kupila po cijeni od jedne kune po četvornom metru. Prema prvim uvjetima, Domus je novi pogon trebao izgraditi u roku od dvije godine, ishoditi uporabnu dozvolu te u roku od dodatnih godinu dana zaposliti planiranih 16 novih djelatnika. Kamen temeljac postavljen je tek 2011. godine. Tri godine kasnije novi pogon još uvijek nije otvoren.

Gradske službe i Domus dosad su potpisali devet aneksa ugovora. Mijenjali su i nadopunjavali projekt, dodavali sadržaje, pomicali rokove. Konačni rok, tvrde u gradu, je kraj  srpnja za ishođenje uporabne dozvole i kraj godine za zaposlenje novih djelatnika.  Kako je zgrada prošla tehnički pregled, kada je naočigled vidljivo da nije namijenjena za proizvodnju i da ono što je na papiru ne odgovara onome u stvarnosti, samo je jedno od pitanja koje postavlja J. Troha, a na koje se nada da će odgovoriti policija i odvjetništvo.

Investitor Igor Bajser, vlasnik tvrtke Domus, ističe da ne želi komentirati slučaj do okončanja istrage i sudskih postupaka koji su u tijeku.

Matija Mustač, pročelnik nadležnog Upravnog gradskog odjela za gospodarstvo i razvoj, ističe kako u Domusovom slučaju nema ništa sporno.  Struka je procijenila da je zgrada tehnički ispravna, u to se neće miješati, tvrdi Mustač, a istraga će pokazati ako je bilo nepravilnosti u cijelom slučaju. On sam tvrdi da su sve stavke prijave protiv tvrtke i gradskih službi neutemeljene.

– Domus je samo jedan od investitora kojima izlazimo ususret aneksima ugovora jer nam je važno svako radno mjesto i svaki novi proizvodni pogon  – kaže M. Mustač, dodajući da je to zbog krize, složene administracije, kredita i drugih problema, praksa koju njeguje i 99 posto drugih investitora u poduzetničkim zonama. Objašnjava da je Domus u ovih sedam godina kupio još dodatnih dvije tisuće četvornih metara za skladište i nadstrešnicu koja čini dio novog pogona, što je uredno platio, kao i druge obveze. Tvrtka je nedavno odlučila uz proizvodnju imati i prodajni dio u novoj zgradi. Oko 900 četvornih metara bit će namijenjeno prodaji u novom pogonu.

– Domus će za to cijenu platiti naknadno i to u iznosu od 258 kuna po kvadratu – najavljuje Mustač. Na upit o čestim mijenjanjima projekta, dugom roku izgradnje i prolongiranju konačnih rokova, kojima je grad ‘išao na ruku’ Domusu, pročelnik za gospodarstvo i razvoj kaže da su Domusu izašli ususret i iz financijskih razloga.

– Da smo do sada raskinuli ugovor sa Domusom, prema Zakonu o obveznim odnosima, grad bi tom investitoru morao isplatiti silnu odštetu od oko 10,6  milijuna kuna. Kako bi se onda građanima opravdali? – na pitanje pitanjem odgovara M. Mustač.

Marija Lovrenc
Večernji list