Ekološka proizvodnja je trend koji u Hrvatskoj ima veliki potencijal rasta. Posebno se to odnosi na ekološki proizvedenu kamilicu, od koje se najveći dio plasira kao prerađeni „čaj” za tržišta diljem Europske unije – Njemačku, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku, a plasman se polako širi i na Izrael i Rusiju.

------ 4 stupca color ekonomija

Ostatak proizvodnje, kako navodi Marko Kovač, direktor za proizvodnje Spider grupe iz Pitomače, jedne od tvrtki najvećih prerađivača ljekovitog bilja u Hrvatskoj, u obliku pakiranih čajeva (filtar-vrećice i rinfuza), završava za proizvodnju velikih hrvatskih brandova: Cedevite, Podravke, JGL-a, NTL-a. Također, u posljednje dvije godine u Hrvatskoj je počelo pakiranje čajeva i za partnera u Kanadi – zaključio je Kovač.

Kad je riječ o Spider grupi, valja reći da ona u Slavoniji – na području Slatine, Đakova, Čepina i Našica, preko svojih kooperanata uzgaja kamilicu na 250 hektara. Od toga je na 50 hektara ekološka proizvodnja te 200 hektara konvencionalne proizvodnje. Uzgajaju i ekološku tikvu uljanicu na 25 hektara, na 1 ha uzgajaju paprenu metvicu u konvencionalnoj proizvodnji, kao i matičnjak na 1 ha.
U Spideru, kako navode, imaju planovove za proširenje površina pod ekološkom proizvodnjom kamilice, a koja uvjetuje i uzgoj drugih vrsta bilja u plodoredu (žitarice i uljarice).

Inače sve više postojećih kooperanata prelazi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju, radi većih državnih potpora, ali i činjenice da je uzgoj kamilice na taj način jednostavan (nema značajnijih štetnika ni bolest, a jedini problem mogu biti korovi).

– U nekoliko projekata financiranih i od Republike Hrvatske i Europske unije osposobljavaju se proizvođači i skupljači ljekovitog bilja (kod Slavonskog Broda i Pakraca) te je realno da se stvori i jača mreža skupljača bilja koje raste u prirodi (samoniklo bilje) te da se pokrenu OPG-ovi za proizvodnju, primarno kamilice, ali i ostalih vrsta ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja – ističe Marko Kovač.
Kad je riječ o trendu porasta ekološke proizvodnje u Hrvatskoj, tu, prema izjavama proizvođača, ima dosta ograničavajućih faktora, kao što su, primjerice, male parcele, needuciranost susjednih proizvođača u korištenju sredstava za zaštitu bilja, nepostojanje regionalizacije poljoprivredne proizvodnje i slično, koji utječu na mogućnost proizvodnje ekološki certificiranog (finalnog) proizvoda – te njegov plasman na tržište.

Slobodan KADIĆ
Glas Slavonije