U jeku popisa stanovništva, koji bi trebao dati preciznu demografsku sliku Hrvatske, Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Brojke su zabrinjavajuće

Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje nego po zadnjem popisu 2011 . godine. To znači da je u manje od 10 godina izgubila više od pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.

Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna.

Od popisa stanovništva 2011. demografske gubitke pretrpjele su gotovo sve regije. Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U plusu su još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno slabijim rastom.

U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske. U apsolutnim brojevima najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 15 posto stanovnika izgubile su i Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto).

Depopulacija je pogodila i gradska središta, pri čemu ljude ne gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već i velika županijska središta koja tradicionalno privlače stanovništvo iz provincije.

Zanimljivo je to da su najveći pad broja stanovnika pretrpjeli gradovi smješteni na jadranskoj obali. U tome prednjači Rijeka jer je u promatranom razdoblju izgubila više od 14.000 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika te Osijek s minusom od 7650 stanovnika.

No kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar jer je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, unatoč velikim ulaganjima države u revitalizaciju.

Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada (PožegaSlavonski Brod i Đakovo). Demografska katastrofa pogodila je i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije. Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su Sisak i Kutina.

U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji. Gradići Glina i Hrvatska Kostajnica, smješteni u demografski opustošenoj Banovini, u promatranom razdoblju izgubili su gotovo trećinu stanovništva.

Među 30 najvećih gradova pozitivan demografski skor bilježi samo osam gradova. Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu, najveći relativni rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin, a značajniji skok bilježe još Kaštela (+5,95 posto), Dubrovnik (+4,88 posto) i Sveta Nedelja (+4,08 posto).

Pravu demografsku sliku Hrvatske trebali bismo saznati krajem ove godine, kada se očekuje objava aktualnog popisa stanovništva. Uz točan broj stanovnika, saznat ćemo druge demografske pokazatelje, poput sastava stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim i ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku i izvorima prihoda. Također, doznat ćemo u kakvim stanovima i kućama žive Hrvati, koliko je samaca, (izvan)bračnih parova, razvedenih, udovaca i građana u životnom partnerstvu.