Iako ima pet puta više stanovnika od San Marina, veličina gospodarstva Varaždinske županije na razini je one koju ima ta mikrodržava. Bruto domaći proizvod Karlovačke županije otprilike je jednak onom Solomonskih otoka, a Primorsko-goranska županija ekonomski je teška kao Crna Gora iako ima upola manje stanovnika.

Istarska županija u hrvatskoj je ekonomskoj slagalici jaka, no na svjetskoj razini njezino je gospodarstvo približno jednako “teško” kao ono Maldiva.

Različiti pokazatelji

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije otprilike vrijedi kao gospodarstvo Fidžija. U međunarodnim je usporedbama najbolje plasiran Grad Zagreb, koji ima BDP, ali i stanovnika, gotovo dvostruko više od Malte, najmanje članice EU.

Pokazuju to računice HGK, u kojima se gospodarstva županija uspoređuju s ekonomijama pojedinih država. Novi indeks gopodarske snage županija, koji je izradila HGK, potvrđuje i staru tezu o velikim razlikama u stupnju razvoja hrvatskih županija. Tako su samo tri županije – Grad Zagreb, Istarska i Primorska županija, po gospodarskoj snazi iznad državnog prosjeka.

Novi pokazatelj

HGK objedinjuje šest različitih gospodarskih pokazatelja, a u obzir uzima i projekcije kretanja stanovništva. Grad Zagreb po svojoj gospodarskoj snazi, pokazuju ti podaci, “šije” državu za čak 49,3 posto, Istarska županija premašuje nacionalni prosjek za 27,2 posto, a Primorsko-goranska za 5,1 posto.

Sve ostale županije, njih 18, po gospodarskoj su snazi ispod nacionalnog prosjeka. I dok su Varaždinska, Dubrovačka, Zagrebačka, Zadarska i Koprivnička županija još koliko-toliko blizu nacionalnog prosjeka razvijenosti, s obzirom na to da im je gospodarska snaga iznad 90 posto nacionalnog prosjeka, najteže je stanje, pokazuje indeks, u Požeškoj, Virovitičkoj i Bjelovarskoj županiji, koje po snazi otprilike za trećinu zaostaju za prosjekom države.

Najlošiji u EU

Smanjenje razvojnih razlika među županijama može se, tvrde u HGK, postići adekvatnim iskorištavanjem novca koji nam stoji na raspolaganju u fondovima EU, posebno u smjeru jačanja konkurentnosti. Korištenje sredstava iz Unijinih fondova u punom potencijalu moglo bi, ističu u HGK, povećati rast hrvatskoga BDP-a za dva do tri postotna boda godišnje.

To je posebno važno ako se uzme u obzir da je hrvatski BDP u prošloj godini još bio 11 posto niži nego u 2008. godini. To je, zaključuju u HGK, drugi najlošiji rezultat u EU, iza Grčke, te osmi najgori rezultat u svijetu. (Jutarnji list)