Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pripremila je izvještaj o utjecaju pandemije koronavirusa na makroekonomsku situaciju u kojem Hrvatskoj predviđa pad BDP-a u 2020. godini za najmanje 7 posto.

Dobra vijest je, pak, da bi u 2021. godini trebao uslijediti oporavak te rast BDP-a od 6 posto.

EBRD ističe da je najveći razlog pada hrvatskog BDP-a propala turistička sezona zbog pandemije, s obzirom na to da prihodi od turizma čine oko 20 posto hrvatskog BDP-a.

U ožujku je zabilježen pad turističkih dolazaka za 75-80 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a sličan se postotni pad očekuje u drugom kvartalu, navodi EBRD.

U trećem kvartalu pad broja turističkih dolazaka trebao bi biti upola manji i iznositi oko 30 posto budući da je turistima iz glavnih emitivnih tržišta, poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske i Češke, lako do Hrvatske doći kopnenim putem. Kako se prihodi od turizma smanjuju, negativni efekti prelijevanja krize vjerojatno će se umnogostručiti, između ostalog, i kroz šok na tržištu rada, procjenjuju u EBRD-u podsjećajući da je četvrtina radnika u Hrvatskoj zaposlena na određeno vrijeme, većinom u turizmu.

Pad prihoda od turizma

“Kako prihodi od turizma budu padali, to će se preliti na druge sektore”, konstatira EBRD.

Oporavak ekonomije će, pak, ovisiti o uspješnom provođenju popuštanja epidemioloških mjera i načinu na koji bude izveden povratak u normalnost.

Mjere karantene značajno pogađaju i potražnju, kako za uslugama tako i za trajnim dobrima, dok će prodaja investicijskih dobara možda biti manje pogođena jer će se dio potrošnje usmjeriti na sanaciju šteta od snažnog potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb, predviđa EBRD.

Očekuju i smanjenje robnog izvoza s obzirom na posebno veliku izloženosti Hrvatske teško pogođenom talijanskom gospodarstvu.

Hrvatska vlada odgovorila je na krizu snažnim paketima poticajnih mjera, koje trenutno dosežu vrijednost od približno sedam posto BDP-a i trebale bi ograničiti negativne posljedice za gospodarstvo u bliskoj budućnosti, ali i pogoršati fiskalne pokazatelje, smatraju u EBRD-u.

Zahvaljujući ublažavanju mjera, gospodarske aktivnosti bi se već ove godine trebale u određenoj mjeri normalizirati premda će i dalje biti niže od potencijala gospodarstva. U 2021., pak, EBRD predviđa “brzi” oporavak hrvatskog gospodarstva, uz procijenjenu stopu rasta od šest posto.

Puni oporavak šire regije do kraja 2021.

U svim regijama u kojima je EBRD prisutan, a one obuhvaćaju prostor od Poljske do Kazahstana, očekuje se prosječni gospodarski pad od 3,5 posto.

Za širu skupinu srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, u svom izvješću pod naslovom “Od šoka do oporavka” ta banka predviđa pad aktivnosti u ovoj godini od 4,3 posto.

U 2021. godini, pak, očekuju povratak na razinu prije koronakrize, uz procijenjenu stopu gospodarskog rasta od 4,5 posto.

Najveći pad aktivnosti u ovoj godini EBRD očekuje u Hrvatskoj, Latviji i Litvi, za sedam posto, dok bi Mađarska i Poljska trebale bilježiti upola blaži pad, za 3,5 posto.

Oporavak u 2021. trebao bi se kretati u rasponu od prognoziranog 7-postotnog rasta u Slovačkoj i Estoniji do 4-postotnog u Poljskoj i Mađarskoj.

Poremećaji u lancima stvaranja vrijednosti sada sprečavaju proizvodnju, a oporavak će vjerojatno odgoditi slabija vanjska potražnja, predviđaju u EBRD-u. Vlade su u međuvremenu uvele opsežne mjere kako bi sačuvale zaposlenost i poduprle kompanije u hibernaciji, što će rezultirati pogoršanjem javnih financija u svim zemljama u regiji, zamjećuju u EBRD-u.

Izazovan izlazak iz krize

Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik istaknula je da je kriza donijela veliki udar i da će izlazak iz krize biti jednako izazovan. 

Ključna druga polovina godine

U cijeloj skupini tranzicijskih gospodarstva u kojima EBRD posluje, aktivnosti bi u 2020. u prosjeku trebale pasti 3,5 posto. Uz srednju Europu i baltičke zemlje, skupina uključuje i srednju Aziju, istočnu Europu i Kavkaz, jugoistok Europske unije, južni i istočni Mediteran, zapadni Balkan te Rusiju i Tursku.

U 2021. tranzicijska bi gospodarstva u cjelini trebala i više nego amortizirati ovogodišnju recesiju, uz procijenjenu stopu rasta od 4,8 posto.

U EBRD-u napominju da se procjene temelje na pretpostavci o postupnom ublažavanju mjera suzbijanja pandemije i normalizaciji života u drugoj polovini godine.

Taj scenarij predviđa umjereni utjecaj koronakrize na dugoročni trend gospodarskog rasta, ali pandemija bi mogla imati značajne dugoročne ekonomske, političke i društvene posljedice, naglašavaju u EBRD-u.

Upozoravaju i da bi, ostanu li mjere održavanja razmaka na snazi dulje nego što se trenutno očekuje, recesija mogla biti znatno dublja, a povratak na prošlogodišnje razine BDP-a po stanovniku mogao bi trajati godinama.

Odgovor na krizu mogao bi otvoriti i prilike kroz preispitivanje lanaca nabave radi kako bi bili otporniji i raznovrsniji, sugeriraju u EBRD-u.

Vlade bi mogle poduprijeti i izmjene u lancima nabave tako što će mjere potpore gospodarskom oporavku bazirati na načelu zaštite klime, dodaju. Tako bi većom javnom potrošnjom pored aktualne ekonomske krize obuhvatile i pitanje dugoročne klimatske krize, dodaju.

Predviđanja EBRD-a ne razlikuju se značajno od onoga što očekuje Europska komisija.

Europska komisija: Hrvatsko gospodarstvo u boljem stanju nego u odnosu na krizu 2008.

Hrvatsko gospodarstvo ušlo je u koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. te bi se nakon velikog pada BDP-a u 2020. godini od 9,1 posto moglo brzo oporaviti sljedeće godine po stopi od 7,5 posto, procjena je Europske komisije, koja je objavila proljetne ekonomske prognoze.

Europska komisija u prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa procjenjuje da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti 9,1 posto, a sljedeće godine rasti 7,5 posto. To je povoljnije od procjena hrvatske vlade, koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 posto.