Na smanjivanje poreza na dohodak, iz kojeg se uglavnom financiraju jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave, najžešće se okomio HDZ-ov Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, koji je optužio Vladu da najavljuje reforme, ali ne svojim, nego novcem lokalnih jedinica. Županije bi izgubile, zapomaže Tolušić, oko 150 milijuna kuna godišnje, općine i gradovi oko 700 milijuna kuna. Grad Zagreb oko 600 milijuna, Virovitica 4 milijuna, a Osijek i do 50 milijuna kuna. Zbog toga, zaprijetio je Tolušić, neće biti novca za investicije, a dio zaposlenih neće dobiti veće plaću jer će dio poslodavaca tim viškom novca pokriti vlastite troškove. Građani, dakle, neće imati veću plaću, a ostat će bez dječjih igrališta, zloslutno je zaključio Tolušić. HDSSB-ov gradonačelnik Đakova Zoran Vinković izračunao je da će njegov grad izgubiti oko pet milijuna kuna pa je odluku Vlade nazvao idiotizmom i predizbornim trikom SDP-a. Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, tvrdi pak da će to dovesti lokalnu upravu do prosjačkog štapa. Pri tome većina župana, gradonačelnika i općinara barata brojkom od čak 2,5 milijarde kuna koliko će izgubiti lokalna uprava te najavljuju mogućnost uvođenja dodatnog prireza da bi smanjili štetu nastalu povećanjem plaća.

r1_694328S1

Prozivaju Vladu, a sami nisu ništa napravili da smanje troškove

Sve te optužbe župani, gradonačelnici i načelnici iznose iako u lokalnim tijelima uprave i samouprave otkad je počela kriza nije napravljeno gotovo ništa da bi se osjetnije smanjili troškovi, racionalizirao način poslovanja te povećala efikasnost. Upravo suprotno: nastavili su gomilati činovnike i trošiti novac na plaće iako je od 2008. jasno da gospodarstvo više ne može podnositi njihovu rasipnost. Tijekom 2007. u lokalnim tijelima uprave i samouprave bilo je 35.000 zaposlenih, da bi već 2013. bili oboreni svi rekordi te je dosegnuta brojka od čak 42.000 zaposlenih. Povećanje, dakle, od gotovo 27 posto. U tom razdoblju masa za plaće galopirala je jednakom brzinom, pa je narasla sa 3,8 na čak 4,7 milijardi kuna.

Lokalna birokracija je hobotnica u rukama HDZ-a koja grčevito čuva svoje privilegije

A da stvar bude gora, Institut za financije zaključio je u jednoj analizi kako preveliki broj jedinica lokalne uprave i samouprave onemogućuje da se dobije stvaran uvid u način financiranja i trošenja novca te da je, premda se troše golema sredstva pristigla iz središnje i lokalne države uprave, nemoguće dobiti realnu sliku o veličini njihovih prihoda i rashoda. Također, da veliki dio tih birokratskih utvrda ne udovoljava ni minimalnim kriterija potrebnim za normalno funkcioniranje. Zbog toga su, zaključio je Institut za financije, glavni problemi lokalne uprave i samouprave način financiranja i trošenja novca te prekomjerno gomilanje birokracije.

Sve to potvrđuje da lokalna birokracija neodgovorno rasipa milijarde kuna poreznih obveznika, da je, zbog ispremiješanih nadležnosti između županija, gradova i općina, utrostručen broj potrebnih dozvola i raznih suglasnosti, a time i broj činovnika, da su, zbog komplicirane procedure, činovnici postali glavna kočnica za investitore te da maltretiraju građane koji moraju pribaviti brojnu nepotrebnu dokumentaciju da bi obavili i najmanji posao. I na kraju najvažnije: takav kompliciran i skup ustroj postao je još i glavni generator korupcije.

Cijeli članak pročitajte na portalu Jutarnji.hr