„Kao golubi što se ljube vječno, Mi ćemo se voljeti i živjeti srećno!“

piše na kuhinjskoj krpi koja se prodaje na jednom od štandova Sajma antikviteta koji se održava kao dio priredbi Rokova 2012. Obišao sam ga danas, petak dopodne, 10. kolovoza i vidim po datumu, da smo već u sredini manifestacije( vidjeli smo modnu reviju, i plesa, a tko hoće može se popeti na krov Dvorca, istina, na oslikanu nogostupu!). Nekoliko je dana do Velike Gospe i Rokova, kada bi, po narodnom kalendaru i vjerovanju, mogle početi kiše. Možda bi neki mogli i pomisliti da se niz priredbi koje su počele 5. i završavaju 16. kolovoza nazivaju ROKOVO po pjesmi banda Riva „Rock mi, baby“, svojevremeno predstavniku Hrvatske na Euroviziji?? A Sveti Rok je zaštitnik Virovitice, po kojem se naziva i središnja katolička crkva sa franjevačkim samostanom.

Tko je bio Rok i kako je postao svetac?

Sveti Rok (Montpellier 1295 – Montepelleier 1327. svetac je rimokatoličke crkve hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od kuge i kolere.

Rok je rođen u spomenutom gradu u južnoj Francuskoj i prije nego je navršio 20 godina ostao je bez roditelja. Prodao je sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao siromašan hodočasnik uputio prema Rimu. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, nije se zadovoljavao površnošću, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvovao sve. Na svome hodočašću u Rim, Rok se zaustavio u jednom mjestu gdje se dao na dvorenje okuženih bolesnika u bolnici. a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Sva su ta mjesta njegova putovanja bila ispunjena ljubavlju i požrtvovnošću.U Piacenzi se Rok razbolio od kuge i građani su ga zbog toga prognali iz svog grada i on se osjetio osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Jedan talijanski patricij naišavši na bolesnog Roka u šumi, pod utjecajem Roka se obratio, prihvatio ga, njegovao ga, dok Rok nije ozdravio. Zadobivši zdravlje, Rok se vratio u svoj zavičaj, ali njegovu trpljenju još nije bio kraj – iscrpljen od teške bolesti, bio je posve izobličen tako da ga nisu mogli prepoznati. Uhvatili su ga te zatvorili i u zatvoru je proveo pet godina. Tada ga je još jedanput pohodila kuga. Svećeniku, koji mu je podijelio svete sakramente otkrio je tko je, preminuvši odano u Gospodinu 16. KOLOVOZA 1327, (po tom datumu je dobio i spomendan!). I bi od Gospodina odmah proslavljen raznim čudesnim znakovima.

Štovanje ovog sveca su uvelike proširili franjevci i kapucini, i tako je postao slavljen i štovan i u Virovitici, Bibinju, Sutivanu ali i u – Subotici i Carigradu! U Virovitici će mu štovanje biti iskazano misom 16.kolovoza u crkvi Sv. Roka s početkom u 10 sati i poslije, procesijom ulicama Virovitice!

Zaštitnik je oboljelih od gube i kuge (i općenito od zaraznih bolesti), invalida, kirurga, protiv bolesti životinja (posebice pasa)

Sajam antikviteta – starina

Kako mi poneki moji čitatelji zamjeraju previše kritičnosti u kolumnama, danas pišem s veseljem o Rokovu 2012. oduševljen dojmovima sa Sajma antikviteta odnosno ponudom na mjestu na kojem zamalo da nema onoga čega nema – manjka samo lokomotiva pa da kažemo „Ima svega, od igle do lokomotive!“ Kao pasioniranom fotografu našlo se tu premnogo zanimljivih motiva za fotografiranje kao i predmeta koje su koristili naše bake i djedovi, pa i još stariji preci. Sajam starina je prilika podsjetiti se na djetinjstvo, na prohujala vremena koja su, kao i predmeti, prekriveni patinom sjećanja. Razgovarao sam i s Draganom Kutijom, entuzijastom koji vodi Udrugu ljubitelja starina Virovitice, osobom kojoj možemo zahvaliti brojne štandove sa vrijednom ponudom.

Inače, buvlje pijace sam često obilazio u Beču, posebno najveću na Naschmarktu, uživajući u potrazi za starim knjigama, ali i drugim starinama i nalazeći mnogo lijepih i starih (pa i novijih)umjetničkih predmeta, sprava i aparata. Osjećao sam se kao doma jer mnogo tih štandova u Beču drže naši ljudi odnosno ljudi s prostora ex-Jugoslavije.

Virovitički sajam antikviteta otvoren je danas, petak, a i sutra, subota, do večernjih sati (18,00).

Rokovo 2012. držim već sada uspjelom, tradicionalnom manifestacijom, idućih dana slijede „udarne“ priredbe koje trebaju privući najveći broj posjetitelja. Danas sam sreo mlade djevojke iz Grubišnog Polja, stižu u Viroviticu i gosti iz Slatine, Orahovice, Pitomače…Zagreba.

Kvalitetan program – za svakoga ponešto!

Program Rokovo 2012. sastavljen je kvalitetno, s obzirom na sumu od 350 000 kuna koja je vrijednim organizatorima stajala na raspolaganju.

Iako se kriza osjeća na svakom koraku, pogotovo za nas generaciju treće dobi, na priredbama struji dah mladosti koja i krizu shvaća kao težu i prolaznu elementarnu nepogodu. U programu dominira sport i glazba, i ako je kriza ne znači da je svijet stao i da živimo u vremenu karmina. Mnogi bandovi dobili su priliku afirmirati se, podosta je sportskih priredbi – od tenisa preko kuglanja, nogometa, streljaštva… do plivanja. Možda se među mladim sportašima nalazi i budući nositelj Olimpijskog zlata za Hrvatsku??

Kako nemamo stalno kino u gradu, za pohvalu su projekcije filmova u Gradskom parku: ne bih bio ja ako ne bih malo prigovorio izboru filmova jer mislim da je publika zaslužila i neke kvalitetnije filmove, budući da ovaj akciono – komedijski žanr uglavnom vidimo na TV. Za svakoga ima u Rokovu 2012,. ponešto, sve do uživanja u književnosti odnosno u poeziji mog poznanika i jednog od najboljih hrvatskih poeta i recitatora, Enesa Kiševića (13.08., čitanje pod zvijezdama, ispred Gradske knjižnice).

Jelena Rozga ili Antonija Šola? Ili obje?

Naravno, s nestrpljenjem se očekuje nastup meni simpatične Jelene Rozge, jedne od prvih, ako ne i prve dame današnje hrvatske glazbene scene. Dugonoga, temperamentna, lijepa lica sigurno je da će pjesmama zapaliti publiku Virovitice i uže i dalje okolice. Nakon sajma antikviteta navratio sam do terase „Bečkih dvora“ i tamo je postavljeno pitanje tko ima ljepšu figuru – Jelena Rozga ili Antonija Šola??? Meni svakako Jelena Rozga, ali kao i u mnogim drugim temama, o ukusima se ne raspravlja – zanimljivo, nije bilo riječi o glasovima jedne i druge pjevačice, znači, sve više nam je važan stas, a ne glas. No, Jelena Rozga, kao kruna priredbi Rokova, ima i glas ali i stas, pa muški (ali i ženske) vidimo se na njenu koncertu, 14 kolovoza navečer! A oni koji žele uspoređivati, mogu vidjeti Antoniju Šolu u Virovitici, već dan poslije Jelene! Znate gdje možete naručiti majice s natpisom ROZGA ili ŠOLA? Ili, majicu s oba natpisa?

Istina, bilo je napisa i o poreznom dugu Jelene Rozge, no uvjeren sam, ako duga ima, ona će ga namiriti i biti primjer i drugim dužnicima. U dobro obaviještenim krugovima šapuće se ako oporba dobije lokalne izbore na jedno od Rokova trebao bi doći ni manje ni više nego – Đorđe Balašević, panonski mornar!

U svakom slučaju, ma koja vlast bila, ostaje nam slavonska (i druga) pjesma, ostaje nam „kap veselja“ i ljubav:

„Kao golubi što se ljube vječno, Mi ćemo se voljeti, i živjeti srećno!“