Onako, na prvu, rijetki bi mogli spojiti doktora veterine i inženjera poljoprivrede kao značajne proizvođače vina. No, ta „čudna kemija“, kao i puno puta u životu, kada se spoje čak i „vatra i led“, pokazala je, kako i naoko, nekad i ne baš spojive profesije, mogu stvarati – prave stvari.

Te 2005. godine, Damir Kaša (veterinar) i Neven Kovač (agronom), stisnuli su si desnicu i krenuli u zajednički „job“. Dali su si ime „Podrum Vineda“. Stacionirali su se u Vukosavljevici, a na obroncima Bilogore, „zaboli su štihaču“ i krenuli s proizvodnjom vina. U startu su imali 1,5 hektara, no ciljano su kupovali nove površine i danas su stigli do 6,5 svoje i još 4,5 hektara zemlje u državnom vlasništvu. I ide im sjajno.

U Podrumu Vineda krenuli su prije 11 godina i danas nude sjajnu kapljicu od koje prednjači Graševina i Cabernet sauvignon

Ova godina je bila „k’o stvorena za Dioniza“. Takav blagoslov već dugo nisu vidjeli. Zadovoljno trljaju ruke, a očekuje se kako bi mogli imati oko 4 vagona iliti – 40.000 litara vina. I to ne bilo kakvog. Od ovog vina glava nije sutradan „XXL“, to nije „glavoboljček“, njihova vina milozvučno klize i nakon nekoliko čaša, ako ste i potpuni antitalent za note – „pjesma sama krene“. Posljednji grozd, Cabernet sauvignona, ubrali su 17. listopada. To je bilo „ende“ za ovu sezonu.

– Da, ovo je bila sjajna godina za naše grožđe. Količine su odlične i mi ćemo tržištu ponuditi najbolje što imamo – kazao nam je Neven Kovač.

A proizvodi su im vrhunski. Posebno su ponosni na Graševinu i Cabernet sauvignon.
– Ponosni smo na našu Graševinu, berba 2012. koja je, u Kutjevu na Festivalu graševine, među 200 uzoraka osvojila 4. mjesto i s njom smo ušli u kategoriju vrhunskih vina – dodao je Kovač.
Je li upravo Graševina pomalo zapostavljena sorta vina.

– Graševina ima veliki potencijal. Da, pomalo je zapostavljena, ali to je bila prva sorta, uz kadarku, koja je nastanila ova naša područja. Graševina daje odlične rezultate, praktična je za uzgoj i zaštitu, a dobri poznavaoci vina, iz nje mogu dobiti vrhunski proizvod – naglasio je Neven.

Zanimljiva priča vezana je za Cabernet sauvignon. On je kod dvojca KK (Kovač – Kaša) došao, onako – slučajno.

– Imali smo spremnu i pripremljenu zemlju za sadnju Frankovke. No kad je ona stigla, vidjeli smo kako sadni materijal nije za sadnju. Nismo imali izbora. Posadili smo Cabernet sauvignon, je smo nešto morali posaditi. I eto, pogodili. Upravo s Graševinom i Cabernet sauvignonom smo najviše izbrendirali Podrum Vineda – ponosno je podcrtao jedan od suvlasnika Podruma Vineda.

Povukli su značajna EU sredstva za opremanje pogona, no osim uzgoja grožđa i proizvodnje vina, napravili su i korak dalje. Sredstvima Ministarstva turizma osposobili su vanjsku i unutrašnju kušaonicu. Tako su spojili „kruto i tekuće“ i imaju „krov nad glavom“, kad se „rastegne harmonika“ i začuje tamburica.

– Prvo nam je bila važna sirovina tj. grožđe. Potom kvalitetan proizvod – vino, a sljedeća stranica naše priče je kušaonica, otvorenog i zatvorenog tipa uz smještajne kapacitete. U svakom trenutku do nas mogu doći zainteresirani vinoljupci, ali i oni koji vole gastronomiju jer kod nas se mogu kušati sve delicije s ovog podneblja i sve to zaliti s kvalitetnim vinom.

Jedan od onih koji će „zalijevati“ je i Đurđevčanin, Damir Horvat. Njega na Martinje, čeka zadaća „biškupa“. Tu, u Podrumu Vineda. No, oni koji ga znaju, sigurni su kako će to za njega biti lagana zadaća. Damir ima već „puno utakmica u nogama“, za njega je to kao Ronaldu zabiti elver ljevicom.

– Martinje je pred nama i prvi puta ćemo ga obilježiti u našoj novoj kušaonici. To je tradicija koju njegujemo, to krštenje mošta je „blagoslov“ rada na vinogradu cijele godine.

Bit će to i kruna ovogodišnjeg rada dvojca Kaša – Kovač, jer obojica su pokazala kako sjajno barataju znanjem za proizvodnju vrhunskog proizvoda, Iako je, kada su kretali, bilo puno onih koji bi i desnicu dali u vatru „samo da ne uspiju“. No, to je priča o „hrvatskom jalu“, biljki koja tako dobro raste na ovim podnebljima, za koju je ambrozija – obična „djetelina“. (Fotografije: Kristijan Toplak)