Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se svake godine obilježava 10. listopada važno je osvijestiti potrebu skrbi o mentalnom zdravlju.

Mentalno je zdravlje stanje u kojemu osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno te pridonositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja i bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja. Stoga skrbiti o mentalnom zdravlju znači skrbiti o zdravlju općenito, a osobito je važno čuvati mentalno zdravlje u ranoj životnoj dobi. Mentalno zdravlje može kod pojedinca dugo u životu, pa čak i cijeli život, ostati pozitivno i očuvano. Međutim, može doći i do manje ili više ozbiljnih teškoća s mentalnim zdravljem. Mnogi uzroci i različite životne situacije dovode do toga.

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje: 

dobar osjećaj o samom sebi (razumijevanje i prihvaćanje mogućih psihičkih teškoća), svjesnost o drugima (stvaranje i održavanje prijateljstava i dobrih odnosa s ljudima oko nas) te sposobnost prilagodbe na životne promjene (osobno osnaživanje).

Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja uključuju:

  • psihičke tegobe vezane uz razne životne situacije, događaje i probleme,
  • česte i akutne mentalne poremećaje (depresiju, anksiozne poremećaje),
  • teške i kronične mentalne bolesti (psihoze),
  • poremećaje ličnosti kao hendikepe za pojedinca i
  • progresivne organske bolesti mozga (demencije).

Iz navedenoga vidimo da teškoće s mentalnim zdravljem mogu biti u širokoj lepezi od onih svakodnevnih životnih nedaća koje su mahom prolazne naravi, pa sve do teških i kroničnih oštećenja u psihičkom funkcioniranju koje onda često prate i štetne tjelesne promjene.

Skrb o mentalnom zdravlju stoga je u interesu  i pojedincu i zajednici u kojoj on živi, a ova skrb može biti:

Reaktivna (pomoć kod opisanog narušenog mentalnog zdravlja)
Proaktivna (očuvanje mentalnog zdravlja prije nego što se ono naruši)

U posljednjim se godinama snažno naglašava proaktivan pristup skrbi o mentalnom zdravlju, dakle skrb o mentalnom zdravlju prije nego što se ono naruši jer je uvijek „bolje spriječiti nego liječiti“. Temeljno polazište za to je Europski pakt za mentalno zdravlje i dobrobit iz 2008. godine koji je postavio smjernice za sve buduće nacionalne strategije u Europi, a te su smjernice:

  • prevencija depresije i suicida,
  • mentalno zdravlje u mladosti i obrazovanju,
  • mentalno zdravlje na radnom mjestu,
  • mentalno zdravlje starijih,
  • suprotstavljanje stigmi i socijalnoj isključenosti.

Slijedom navedenoga i Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije čini stalne pozitivne iskorake u smislu očuvanja mentalnog zdravlja ljudi, osobito unutar jedinstvenog projekta koji se pod nazivom „Psihologija u očuvanju mentalnog zdravlja“ već godinama provodi u našoj zemlji, a koji je pokrenut upravo iz ovoga Zavoda. Rezultat ovoga projekta brojne su publikacije i vodiči namijenjeni različitim populacijskim skupinama. Više o ovim publikacijama može se vidjeti u web knjižnici Zavoda na www.zzjzvpz.hr.