Moramo živjeti u sadašnjosti, a promišljati o budućnosti, poštovati demokršćanske vrijednosti, ali primarno voditi brigu o gospodarstvu, poljoprivredi, obrazovanju, mladima, zdravstvu, o europskim fondovima, problemima velike nezaposlenosti

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Tomislav Tolušić potencijalni je kandidat za šefa HDZ-a. Potpredsjednik je HDZ-a i tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Dio je mlađe, umjerenije generacije HDZ-a, a u stranačkoj bazi jako dobro kotira. Otkrio je kakva je bila suradnja HDZ-a i Mosta u Vladi te kako vidi novi HDZ.

Kakvo je raspoloženje u HDZ-u nakon svih zbivanja proteklih dana?

Uvijek je u HDZ-u pozitivno, ali činjenica je da je Karamarkova ostavka ostavila posljedice na sve nas. Nitko nije sretan ovim što se dogodilo, ali potez Tomislava Karamarka bio je očekivan. On se pokazao kao čovjek koji prihvaća odgovornost te uvažava stranačke stavove, za razliku od svih dosadašnjih predsjednika stranke.

Na koji način ste se pozdravili/oprostili s Karamarkom?

Pozdravili smo se najnormalnije, kao i svaki put do sada. Tomislav Karamarko i dalje je član HDZ-a i sudjelovat će u stranačkom radu.

Što se to događa s HDZ-om pa da od odlaska Ive Sanadera nema šefa/icu koja bi u kontinuitetu vodila stranku. Prvi put se dogodilo i da jedna stranka ruši vlastitu Vladu.

Ne bih rekao da nema kontinuiteta. Karamarko je vodio stranku četiri godine, što i nije baš kratko razdoblje. Činjenica je da je kod nas uvijek turbulentno, ali sve radi boljeg i jačeg HDZ-a, HDZ-a kojem je u cilju preuzeti još veću odgovornost. Što se tiče rušenja Vlade, slažem se da je sve to ispalo vrlo nespretno, ali od prvog dana nismo počeli surađivati na pravi način. Novi su izbori rješenje da postavimo stabilnu većinu i da uspješno završimo započeti posao.

Iako je Karamarko inzistirao na rušenju Vlade i preslaganju saborske većine, ipak je odluku o tome donijelo i Predsjedništvo i Središnji odbor. Trebaju li sad svi preuzeti dio odgovornosti ili je trebalo pokazati više hrabrosti i spriječiti donošenje takve odluke?

Naravno da smo dijelom svi odgovorni za novonastalu situaciju. Karamarko je kao predsjednik stranke preuzeo odgovornost uime svih i podnio ostavku. Mislim da je upravo to najbolji pokazatelj ozbiljnosti HDZ-a i trezvenog razmišljanja. Za razliku od drugih stranaka, u HDZ-u se ne vlada faraonski, nego se preuzima odgovornost i za dobre i za loše odluke.

Je li, po vama, za HDZ bolja varijanta da izaberete novog šefa prije parlamentarnih izbora ili nakon tih izbora?

O tome će odlučiti stranačka tijela. I jedna i druga varijanta dobre su za HDZ. Trebamo samo odlučiti koje je bolje rješenje za stranačku stabilnost i bolji rezultat na parlamentarnim izborima.

Hoćete li se kandidirati za predsjednika HDZ-a, i vaše ime je u optjecaju?

Vidjet ćemo. Smatram da je za stranku trenutačno najvažnije jedinstvo i sve odluke koje bilo tko od potencijalnih kandidata donosi moraju biti lišene ega i usmjerene isključivo na jačanje Hrvatske demokratske zajednice.

Za razliku od Andreja Plenkovića, koji je jedini zasad službeno najavio kandidaturu, imate podršku stranačke baze, osim toga uklapate se u sliku novog lica HDZ-a koje u javnosti ima dobru percepciju.

HDZ ima više izvrsnih kandidata za mjesto predsjednika. Nitko od naših članova neće pogriješiti izabere li za predsjednika Butkovića, Plenkovića, Jelića, Ivanu Maletić ili nekog drugog od mogućih kandidata. Slažem se da je podrška stranačke baze velika prednost u svemu tome jer to jamči čvrstu povezanost sa strankom, ali nije nužno presudno u izboru kandidata.

Plenković je jedini na saboru HDZ-a rekao da stranka ne može biti talac jednog člana nakon afere Konzultantica, ali ipak nije imao hrabrosti upustiti se u utrku za novog šefa prije dva mjeseca kada je Karamarko bio jedini kandidat. Kako to komentirate?

Mogu samo pretpostaviti da je gospodin Plenković tada, kao i sada, prije svega uvažavao odlične rezultate koje je Karamarko ostvario u posljednje četiri godine. I, naravno, vodio brigu o stabilnosti stranke. Najbolje da o svemu tome pitate gospodina Plenkovića.

Kako bi po vama trebao izgledati novi HDZ, nakon odlaska čelnog čovjeka stranka će se dijelom transformirati?

Nama treba HDZ koji živi u sadašnjosti, a promišlja u budućnosti. Treba nam HDZ koji ima svoju ideologiju, ali ona ne smije biti glavni fokus djelovanja stranke. Treba nam HDZ koji poštuje demokršćanske vrijednosti, ali primarno vodi brigu o gospodarstvu i poljoprivredi, EU fondovima, problemima velike nezaposlenosti, odlaska mladih, cjelokupnom obrazovnom i zdravstvenom sustavu.

Ustaše i partizani ne smiju više stanovati u HDZ-u. O tome će ionako dovoljnu brigu voditi SDP. Tajne službe trebaju biti ono što im ime kaže: tajne. Gospodarski razvoj Hrvatske i bolji život građana bio je i ostat će glavni prioritet Hrvatske demokratske zajednice.

Treba li u utrku za novog šefa HDZ-a ući više kandidata?

Vidjet ćemo koliko će uopće biti kandidata, ali zašto ne. Jedan kandidat, ako je pravi, sasvim je dovoljan. Ako ih bude više, siguran sam da će bilo koji odabrani odlično voditi Hrvatsku demokratsku zajednicu. Jedino što je važno jest da nakon unutarstranačkih izbora ostanemo jedinstveni i da nema zle krvi. To je jedini model za daljnji uspjeh HDZ-a.

Spominjao se i model po kojem bi stranački jaka osoba vodila HDZ, a kandidat za mandatara bila bi odvojena funkcija, što mislite o tome?

Po meni, sve su opcije otvorene. Ideja da jedan čovjek vodi stranku, a drugi državu u konačnici može biti vrlo pozitivna. Naravno, uz konstantnu suradnju i potporu. Biti premijer i predsjednik velike stranke dva su vrlo odgovorna posla i zahtijevaju izniman angažman. Naravno, to ne znači da to ne može biti ista osoba, ali o tome ćemo kad dođe vrijeme.

Vidite li Milijana Brkića, koji nakon Karamarkove ostavke vodi HDZ, kao mogućeg kandidata za novog šefa stranke?

Gospodin Brkić se, do sada, uz gospodina Čuljka, pokazao kao najveći operativac u stranci i zasigurno bi bio kvalitetan kandidat i za predsjednika HDZ-a. Ipak, o tome morate više pitati gospodina Brkića, a ne mene. Kao što sam naglasio, dok se raspišu unutarstranački izbori, kandidirati se može bilo tko od 220 tisuća članova Hrvatske demokratske zajednice.

Budući da ste ministar u Vladi, što je bio najveći problem u funkcioniranju Vlade HDZ-a i Mosta i nestranačkog premijera?

Nekomunikacija. Od prvoga dana su Orešković, Petrov i Karamarko morali sjediti, komunicirati i zajednički rješavati probleme, ali to se nije dogodilo. Nemojmo zaboraviti da je Oreškovića za premijera predložio HDZ i smatram da si je trebao dati više truda u uspostavljanju komunikacije svih triju strana. Po meni, velika je pogreška što Orešković, iako nestranački premijer, nije bio uključen u rad Predsjedništva HDZ-a i Mosta te tim postupkom uspostavio čvršće odnose s potpredsjednicima Vlade i strankama koje vode koaliciju.

Je li se model s nestranačkim premijerom pokazao promašenim?

Smatram da se model s nestranačkim premijerom pokazao promašenim. Kada govorimo o nestranačkom premijeru, uvijek se provlači pitanje legitimnosti, ali i čvrstine u političkim stavovima. Na izbore izlaze političke stranke ili nezavisne liste koje, u svakom slučaju, žele provesti svoje određene politike. Nestranački premijer nema iza sebe čvrsto uporište i ne znam čiju bi politiku on zapravo trebao provoditi. Imali smo najbolje namjere, ali očito ovakav sustav ne može dobro funkcionirati.

Je li HDZ napravio previše ustupaka Mostu, odnosno pristao na sve Mostove zahtjeve, dao im ključna ministarstva, a onda je bilo kasno očekivati da će se nešto promijeniti u HDZ-ovu korist u samoj Vladi?

Moram napomenuti da nisam sudjelovao u pregovorima o formiranju Vlade pa ne mogu reći točne detalje, ali smatram da nije učinjeno previše ustupaka Mostu. Partnerski odnos iziskuje i određene ustupke te smatram da se HDZ i tu pokazao kao velika stranka. Ne vidim zašto bi Ministarstvo unutarnjih poslova bilo važnije od ministarstva koje vodi brigu u EU fondovima ili zašto je Ministarstvo financija „lošije“ ministarstvo od Ministarstva gospodarstva. Osobno smatram da su najveći ustupak napravile ostale stranke Domoljubne koalicije, primarno HSS, HSLS, HSP Ante Starčević, koje nisu bile u mogućnosti preuzeti odgovornost za upravljanje nekim od ministarstava.

Ima li potencijala, nakon svega, da HDZ i Most ponovno surađuju u izvršnoj vlasti? Odnosno, da koaliraju nakon parlamentarnih izbora?

Siguran sam da će HDZ ostvariti odličan rezultat na predstojećim parlamentarnim izborima, ali, realno, vjerujem da će nam za konstituiranje vlasti trebati koalicijski partner. Tu računamo na stranke Domoljubne koalicije, ali i na Most te na sve stranke koje gravitiraju desnom centru i kojima je svjetlija budućnost Hrvatske na prvome mjestu. No, povjerenje i zajedništvo ključni su faktori za daljnju suradnju s bilo kojom od tih stranaka i ako toga ne bude bilo, smatram da HDZ u takve odnose s figom u džepu ne treba ulaziti.

Pisalo se da ste u dobrim odnosima s mostovcima i da biste im vi bili prihvatljivi kao mogući mandatar?

Uistinu sam, u ovih nekoliko mjeseci, uspostavio odlične odnose s kolegama iz Mosta. Vjerujte mi da, što se tiče odnosa i suradnje u Vladi, nije bilo šumova u komunikaciji između Mosta i HDZ-a, barem što se ministara tiče. Nitko u ovu Vladu nije došao radi plaće i beneficija, nego da nešto učini za ovu državu. Kako kolege iz HDZ-a, tako i kolege iz Mosta. Vjerujem da danas u dolini Neretve imam desetak prijatelja više nego prije nekoliko mjeseci. O mogućem mandataru osobno s njima nisam nikada razgovarao.

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Za Božu Petrova često se kaže da on nije političar, nego da je u misiji, a misija rušenja Tomislava Karamarka Mostu je uspjela, kako to komentirate?

Božo Petrov je jedna od osoba iz Vlade s kojom sam imao vrlo dobru komunikaciju, imam pozitivan stav o njemu, ali stvarno mi se puno puta učinilo da je više truda ulagao u pokušaje mijenjanja svijesti i odnosa u HDZ-u nego u rad Vlade. HDZ ni u jednom trenutku nije dovodio u pitanje vjerodostojnost Mosta, stavljao veto na njihove kadrove, uplitao se u unutarstranačke odnose, iako je i u Mostu bilo loših poteza, kao što su imenovanje zamjenika ministra turizma, pomoćnika ministra pravosuđa, određeni potezi u Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu zaštite okoliša i drugim resorima. Cijenim Most u svemu onome što radi i pokušava, ali moji prijatelji iz Mosta moraju shvatiti da koalicija i suradnja ne znači uplitanje u unutarstranačke odnose drugog koalicijskog partnera. Ne mislim da je misija Bože Petrova bila rušenje Karamarka.

Kako biste vi ocijenili Božu Petrova?

Smatram da su Božo Petrov i Most osvježenje na političkoj sceni u Hrvatskoj, koje je uspjeh na parlamentarnim izborima iznenadio. Ostali su homogena ekipa u svim ovim previranjima i cijenim to. Nažalost, dio krivnje za raspad Vlade snose i oni, poglavito zbog neiskustva u obnašanju državnih funkcija.

Kako vam je surađivati s premijerom Oreškovićem?

Premijer Orešković bio je vrlo korektan u našoj suradnji zadnjih pet mjeseci, vrlo otvoren i komunikativan, voljan saslušati sve prijedloge, ali, nažalost, nije se snašao na ovoj funkciji. Odličan menadžer, odličan financijaš, no za poznavanje prilika u Hrvatskoj i vođenje hrvatske države morate i trebate imati puno više znanja i iskustva o stanju u Hrvatskoj.

Trebao je biti lider i glavna poveznica koalicije, ali, nažalost, u tome nije uspio. Ministri trebaju slušati i ispunjavati zadaće premijera, a ne obratno.

Trebaju li HDZ-u za nove izbore ponovno biti partneri – BUZ, HSP AS, HDS (Goran Dodig) i što je s HSS-om i HSLS-om?

Na sljedećim parlamentarnim izborima kao koalicijske partnere HDZ-a vidim sve stranke desnog centra, bez obzira na bipolarnost hrvatske političke scene, u smislu dominacije HDZ-a i SDP-a. Koalicijski partneri su ne samo nužni nego i poželjni. HDZ se ne smije zatvoriti unutar samoga sebe, mora slušati mišljenja drugih, s njima surađivati i biti partner. HSS i HSLS stranke su koje ja osobno vidim kao stranke te koalicije.

Je li HDZ pogriješio kada je uza se vezao HSP AS?

HSP Ante Starčević jedan je od najkvalitetnijih članova Domoljubne koalicije, stranka koja se u zadnjih nekoliko godina, od svog osnutka, isprofilirala kao glavna stranka desnice i ima svoje čvrsto i vjerno biračko tijelo. HDZ nije pogriješio ulaskom u koaliciju sa strankom HSP Ante Starčević jer je time homogenizirao cjelokupno biračko tijelo od centra prema desnici. Danas je HSP Ante Starčević parlamentarna stranka s tri saborska zastupnika i siguran sam da su i dalje poželjan partner HDZ-u, ali, isto tako, vjerujem da i samostalnim izlaskom na izbore ili u koaliciji s ostalim strankama desne orijentacije mogu polučiti odličan rezultat.

Zoran Milanović najavio je osnivanje narodne koalicije, u toj bi koaliciji htjeli i HSS. Zapravo, okupljaju široku koaliciju, što je HDZ napravio na prošlim izborima, ali sa znatno manjim strankama.

Nisam previše upućen u to što smjera SDP. Iskreno, niti me to previše zanima. HDZ provodi svoju politiku, razgovara sa svojim potencijalnim koalicijskim partnerima i promišlja o budućnosti Hrvatske. Lijeva politička opcija je dovoljno pokazala na koji način vodi brigu o Hrvatskoj.

Može li HDZ dobiti SDP na izborima nakon političkog cirkusa proteklih šest mjeseci?

Zadnjih šest mjeseci ova Vlada mogla je učiniti puno više za Hrvatsku. To je činjenica i žao mi je što se to nije ostvarilo. Međutim, moram istaknuti i puno dobrih poteza sada već bivše Vlade. U pet mjeseci povukli smo više novca iz EU fondova nego SDP-ova Vlada tijekom cijele 2015. godine. Raspisan je natječaj za Pelješki most, projekt o kojem se samo pričalo zadnjih petnaest godina. Konačno je počela modernizacija željezničkog prometa (projekt Dugo Selo – Križevci vrijedan 220 milijuna eura), uspostavljen je red u državnim financijama, imamo kontinuiran rast BDP-a i smanjenje nezaposlenosti. SDP nije imao Plan 21, imao je Plan 100.

U četiri godine SDP-ove Vlade Hrvatska je zadužena za čak 100 milijardi kuna! Pitam hrvatske građane znaju li i osjete li na što je potrošen njihov novac? Zbog loše SDP-ove politike sto tisuća Hrvata otišlo je iz svoje domovine i danas živi u Njemačkoj, Austriji, Irskoj i ostalim europskim zemljama. Štetu koja je učinila SDP-ova Vlada u protekle četiri godine ispravljat će idućih deset hrvatskih vlada. Pitam hrvatske građane žele li zaista da našu državu vodi Zoran Milanović i da umjesto o gospodarstvu i vođenju Hrvatske ponovno vodimo besmislene razgovore o ustašama i partizanima.

Večernji list
Iva Puljić-Šego