Sve manji postotak učenika osnovnih škola pohađa vjeronauk, no on je još uvijek viši nego u većini europskih zemalja. Najviši je u ruralnim krajevima, a najmanji u gradovima, osobito u Istri, Primorju i Zagrebu.

To su neki od najzanimljivijih podataka što ih je na zamolbu Indexa prikupilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Hrvatska jedna od najreligioznijih
Statistike potvrđuju istraživanje Pew Research Centra koje je pokazalo da su Hrvati jedan od najreligioznijih naroda bivših komunističkih zemalja, ali i svijeta generalno (pogledajte kartu nereligioznosti dolje, a za više detalja kliknite na ovu poveznicu na Indexu).

Podsjetimo, Hrvatska s 86 % stanovnika koji vjeruju u Boga spada u gornju polovicu najreligioznijih, koje predvode Gruzija s 99 % i Armenija s 95 %.

Zemlje s najmanjim udjelom vjernika predvodi Češka, u kojoj samo 29 % ljudi vjeruje u Boga. Slijede Estonija (44 %), Mađarska (59 %), Latvija (71 %) i Rusija (76 %).

Najmanje u Istri

Prema podacima MZO-a, u cijeloj Hrvatskoj vjeronauk pohađa visokih 90,32 % učenika. Uvjerljivo najniži postotak bilježi Istra (66,24 %), slijede Primorsko-goranska županija (75,56 %) i Grad Zagreb (85,39 %), u sredini su se smjestile Splitsko-dalmatinska županija (94,39 %) i Zagrebačka županija (95,65 %), a uvjerljivo najviši postotak ima Krapinsko-zagorska (98,56 %).

Podaci su prikupljani od školske godine 2014./2015. do 2017./2018.

Razlika između ruralne i urbane Hrvatske postaje najočitija kada se međusobno usporede statistike za Grad Zagreb s onima za Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju.

Kada se gledaju najveći gradovi u Hrvatskoj, predvodnik je Split, a zatim slijede Osijek, Zagreb i Rijeka (tablica dolje). Očekivano, krajevi Hrvatske s najvišim postocima ujedno su i najjača uporišta HDZ-a, piše portal Index.hr