Od 1. travnja sljedeće godine bit će moguće platiti samo polovicu propisane kazne za prekršaj ako je platite na licu mjesta ili pak dvije trećine kazne ako je platite u roku, a uvodi se i instutut “beznačajnog prekršaja”, putem kojega sud ili tužitelj neke manje grijehe mogu potpuno zanemariti.

Najveće su to, iako ne i jedine novosti u Zakonu o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koje se uvode jer Prekršajni zakon iz 2007. godine, kako stoji u promemoriji, “nije doprinio postizanju učinkovitosti i resterećenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske te učinkovitosti izvršenja pravomoćnih prekršajnih odluka”.

Predložene izmjene i dopune mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu spadaju one kojima se uočene poteškoće otklanjaju i kojima se smanjuje broj predmeta koji dolaze pred sud, a povećava stupanj naplate kazni. Primjerice, tu spada “sužavanje definicije prekršaja”, što u praksi znači da se traži “veći stupanj povređivanja zaštićenog dobra koji opravdava prekršajno sankcioniranje počinitelja”.

Lakša naplata

Prema dosadašnjoj praksi, prekršaj je bio svaka povreda zaštićenog dobra. Gore spomenuti institut “beznačajnog prekršaja” omogućava sudu ili ovlaštenom tužitelju da se pojedini prekršaji ne smatraju takvima “ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen”.

Osim toga, uvodi se “načelo oportuniteta”, koje daje mogućnost tužitelju, sudu i drugim tijelima koja vode prekršajne postupke da ne pokrenu prekršajni postupak ili da od pokrenutog postupka odustanu. Tužitelj će moći s okrivljenikom pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i dogovarati se o sankcijama (iako tijelo postupka može taj sporazum ne prihvatiti, ako ocijeni da ide na štetu okrivljenika ili nije zakonit).

Prosječnom građaninu vjerojatno je najzanimljiviji dio koji se odnosi na prisilnu naplatu nenaplaćenih novčanih kazni, koje će se ubuduće provoditi sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Ovršnom zakonu. Ako ovrha ne urodi plodom, primjenjivat će se institut rada za opće dobro, a tek u slučaju da se ni ta mjera ne uspije realizirati, novčane kazne zamijenit će se kaznama zatvora.

Rad za opće dobro

Naime, Porezna uprava je od 2007. do 2011. godine naplatila samo oko 12 posto novčanih kazni – 2007. godine, primjerice, od oko 144.000 zahtjeva za prisilnu naplatu na iznos od oko 120 milijuna kuna naplaćeno je oko 30 milijuna, 2008. podneseno je oko 213.000 zahtjeva na iznos od 157 milijuna kuna, a naplaćeno je oko 40 milijuna.

A 2009. godine bilo je 233.000 zahtjeva na 200 milijuna kuna, od čega je naplaćeno samo 47 milijuna.

Ubuduće neće biti moguće žaliti se protiv presude prvostupanjskog suda kojom je izrečena samo novčana kazna do 2000 kuna, pod uvjetom da je okrivljenik bio ispitan u postupku.

Nova je mjera uvođenje Registra izrečenih a neuplaćenih novčanih kazni, koji će omogućiti “obveznu uskratu izdavanja određenih dozvola i dokumenata osobama registriranim zbog nenaplaćene novčane kazne”.

Registar neplatiša

Registar će voditi Ministarstvo pravosuđa, a koje se točno dozvole i dokumenti neće moći dobiti bez plaćanja kazni, još se ne zna, no taj dio zakona neće stupiti na snagu 1. travnja 2013., nego je odgođen do 1. siječnja 2014.

U drugu skupinu predloženih izmjena spadaju one kojima se postojeće odredbe usklađuju s praksom prekršajnog sudovanja u Hrvatskoj te europskim direktivama i pravnom stečevinom. Tako se ukida takozvana relativna zastara i propisuje jedinstven rok zastare prekršajnog progona od tri godine, uz mogućnost produljenja za godinu dana ako je prije isteka zastarnog roka donesena nepravomoćna odluka.

Sudu veća sloboda za blaže kazne

Novim izmjenama Prekršajnog zakona proširene su granice sudskog ublažavanja kazne pa je sudovima dana veća mogućnost individualizacije izrečenih kazni (čime bi se trebao ispraviti u praksi uočen problem da zakoni za pojedine prekršaje propisuju neprimjerene minimalne kazne) te su proširene mogućnosti za primjenu instituta oslobođenja od kazne. Izmjenama se onemogućava vođenje dvostrukog postupka – kaznenog i prekršajnog – protiv istog počinitelja za isti događaj, a uvedeno je i pravo na primjenu Prekršajnog zakona na području ZERP-a koji nije dio teritorija Hrvatske. (Jutarnji.hr)