Prema podacima FINA-e i na temelju njih napravljene analize, lani je po stanovniku najviše povukao iz EU fondova Grad Beli Manastir, pa Novalja, Supetar, Đurđevac, Opuzen… Najveći udjel povučenog novca imali su gradovi Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek, Beli Manastir… Po trendu rasta povučenog novca u četiri godine predvode opet Zadar, Rijeka, Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek…, a u postocima najveći su rast imali gradovi Solin, Vukovar, Ivanec, Donji Miholjac…, piše Gradonačelnik.hr

Ukupno su gradovi lani povukli 1,3 milijarde kuna. Kako su naše prethodne analize pokazale, upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi povukli u periodu od 2017. do 2019. godine. Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih 1,3 milijarde kuna.

Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju upravo će se ciljati na regionalni razvoj, ravnomjerni, a ne više kao ranije, samo nerazvijenim područjima. Veća šansa dana je podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, a detaljnije će se osluškivati potrebe gradova i općina.

ITU mehanizam je već proširen s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, a čime se može iskoristiti uloga velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja.

Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Analizu o povučenim sredstvima, napravili smo na temelju podataka FINA-e, direktne i indirektne pomoći, tj. konta  6323 i 6324 te 638.

Po stanovniku u 2020. godini najviše je povukao Grad Beli Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po stanovniku Supetar, 2,1 tisuću Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna Komiža.

Po udjelu povučenog novca predvode veliki gradovi i tek jedan srednji – Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto, Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04 posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad 2,72 posto, Split 2,49 posto, Virovitica 2,37 posto, Šibenik 2,32 posto, Bjelovar 2,13 posto i Vinkovci  2,05 posto.

Gleda li se trend tj. rast povučenog novca iz EU od 2017. do 2020. godine, tada su opet predvodnici veliki gradovi, izuzev srednjeg Belog Manastira. Zadar je imao rast povučenih sredstava za 55,1 milijun kuna, Rijeka 53,8 milijuna, Slavonski Brod 45,8 milijuna, Beli Manastir 36,1 milijun kuna, Osijek 35 milijuna kuna rasta, Split 29 milijuna, Virovitica gotovo 26,3 milijuna kuna, Šibenik 25,7, Vinkovci 25,4 i Bjelovar 23,9 milijuna kuna rasta povučenih sredstava u četverogodišnjem razdoblju.

U postocima, najveći rast imali su mali i srednji gradovi. Solin je imao rast povučenih EU sredstava u četiri godine za oko 43 tisuća posto, Vukovar 38,8 tisuća, Ivanec 28,1 tisuća posto, Donji Miholjac 22,1 tisuću, Korčula 19,5 tisuća posto, Mursko Središće 15,2 tisuća posto, Krapina 13,3 tisuće, Sveta Nedelja 10,6 tisuća posto, Trogir 9,4 tisuća posto i Čazma oko 8,2 tisuća posto rasta.

Virovitica: Za naredni period u planu nekoliko stotina projekata vrijednih preko 3,5 milijarde kuna

Sa 2,37 posto udjela Grad Virovitica je među vodećim gradovima po povučenim EU sredstvima u 2020. godini. Među vodećima je i po trendu rasta povučenog novca od 2017. do 2020. godine – 26.295.910 kuna.

Kako kažu u Gradu, u protekloj, 2020. godini, najvažniji realizirani projekti su bila velika sportska dvorana OŠ Vladimir Nazor Virovitica, kao i pristupni trg dvorani, novi dječji vrtić u Svetom Đurađu, kompletna komunalna infrastruktura u Poduzetničkoj zoni Antunovac kao pomoć  gospodarstvenicima te novo Reciklažno dvorište.

– Nastavili smo i s energetskom obnovom društvenih domova te smo sada energetski obnovili gotovo sve škole, vrtiće i domove. Trenutno najveće gradilište na području grada Virovitice je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica čiji završetak očekujemo do kraja godine. Također, još jedan važan EU projekt koji nam je trenutno u provedbi je uređenje Franjevačkog parka pored crkve sv. Roka. Park će biti uređen po uzoru na povijesni izgled, sa svim elementima koje propisuje konzervatorska struka. – kažu i napominju kako su prije dvije godine završili projekte koji su nekoliko desetljeća čekali na svoju realizaciju, a to se prije svega odnosi na Dvorac Pejačević i Gradski park, koji je ujedno najveći EU projekt Grada Virovitice, a vrijedan je 82 milijuna kuna te Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom koji je sufinanciran od strane resornim ministarstava.

– Važno je izdvojiti i ona ulaganja i projekte koji su manje „vidljivi“, ali ne i manje bitni. To su investicije koje olakšavaju život našim sugrađanima i to kroz vid pomoći najstarijima, roditeljima, djeci i socijalno ugroženim skupinama. Među ostalima, to su projekti osiguranja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, pomoćnici u nastavi i slično. – kažu i dodaju kako su za natječaje u sklopu Nacionalnog plana za otpornost i oporavak pripremili sljedeće projekate: Treća osnovna škola s dvodijelnom sportskom dvoranom – izgradnjom osnovne škole omogućit će se uvođenje jednosmjenske nastave u gradu Virovitici te tako rasteretiti roditelje i učenike u smislu dolaska i odlaska u školu, zatim, Nova Glazbena škola jer interes za virovitičku Glazbenu školu, koja je 2019. godine proglašena najboljom u Hrvatskoj, svake je godine sve veći te se javila potreba za dodatnim prostorom. Izgradnjom nove Glazbene škole osigurao bi se dostatan prostor za sve odjele, kao i Glazbenu igraonicu. Osim nove koncertne dvorane, u novoj školskoj zgradi predviđeni su i brojni sadržaji za djecu. Zatim, tu je projekt uređenje Virovitičkih jezera (u suradnji s Hrvatskim vodama).  Uređenjem svih akumulacija te izgradnjom šetnica i biciklističkih staza, omogućit će se građanima i  djeci siguran i kvalitetan boravak u prirodi. Pa projekt Bazeni, gdje se planira gradnja Bazenskog sportsko-turističkog kompleksa s tri bazena: kombiniranim, dječjim i poluolimpijskim. Bazeni će se nalaziti na lijevoj strani bivše vojarne, a voda će biti grijana geotermalnom energijom. Te projekt Novi Autobusni kolodvor s pristupnim cestama.

Najvažniji projekt je izgradnja brze ceste Bjelovar – Virovitica gdje se očekuje početak radova na čvorištu Virovitica i dalje gradnja dionice Virovitica – Špišić Bukovica (4,5 km). Osim navedenog, u planu je i nova škola u prigradskom naselju Čemernica, novi dječji vrtić na području bivše vojarne, nova zgrada Državnog arhiva, Obiteljski centar, Sigurna kuća…

Za naredni period imamo nekoliko stotina projekata koji su vrijedni preko 3,5 milijarde kuna, kažu u Gradu i dodaju.

– Uvijek naglašavamo da je potencijal ovog grada u ljudima, mladom i stručnom kadru koji predano radi na brojnim projektima za dobrobit grada i naših sugrađana. Za projekte je zadužen tim stručnih i odgovornih ljudi iz upravnih odjela Grada Virovitice, gradskih institucija i tvrtki te naše Razvojne agencija VTA koja zapošljava 20 visokoobrazovanih djelatnika. Zbog izvrsne suradnje Grada i Agencije, na vrijeme je pripremljena sva projektno-tehnička dokumentacija te se svi planirani projekti prijavljuju u roku. Uz navedeno, svakako trebamo naglasiti i suradnju s Virovitičko-podravskom županijom, kao i županijskom razvojnom agencijom VIDRA. Zahvaljujući svemu tome, ostvareni su iznimni rezultati i stvorene pretpostavke za daljnji razvoj grada Virovitice – zaključuju. (Gradonačelnik.hr)