U hrvatskim bolnicama od pojave prvog slučaja koronavirusa, 25. veljače, do 30. rujna bila su hospitalizirana 2793 pacijenta, od kojih je 278 preminulo. To znači da je stopa bolničke smrtnosti od covida-19 (Hospital Fatality Rate, HFR) u Hrvatskoj 9,95 posto, a preminuli pacijenti uglavnom su bile osobe starije životne dobi koji su, k tome, bili i kronični bolesnici.

Trenutačno je u našoj zemlji 289 osoba na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta. Najveću stopu smrtnosti bilježi KBC Osijek, gdje je preminulo 46 od 253 hospitaliziranih pacijenata, što znači da je stopa smrtnosti 18 posto. Slijede KB Dubrava, gdje je preminulo 28 od 166 pacijenata, što znači da je HFR 17 posto, te KBC Split, gdje je preminulo 78 od 474 hospitaliziranih, odnosno HFR je 16,5 posto.

Najviše hospitaliziranih, njih 514, bilo je u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, gdje je preminulo 47 pacijenata, što znači da je stopa smrtnosti od covida-19 devet posto. Troznamenkaste brojeve hospitaliziranih bilježe i Opća bolnica Dubrovnik, gdje se od covida liječila 121 osoba, ali je njih 14 nažalost izgubilo bitku (HFR 11,6 posto), zatim Opća bolnica Pula s 10 umrlih od 168 hospitaliziranih (HFR šest posto) i KBC Rijeka, gdje je preminulo 10 od 111 pacijenata, što znači da je stopa smrtnosti devet posto.

Važna težina simptoma

Nijedna hrvatska bolnica ne bilježi stopu smrtnosti pacijenata s dijagnozom covida-19 veću od 20 posto pa se bez obzira na sve naše probleme u borbi s koronavirusom moglo reći da dosad “nismo loše prošli”. Usporedbe radi, u Njemačkoj, jednoj od zemalja s najboljim zdravstvenim sustavom u Europi koja pritom nije imala preopterećenje zdravstvenog sustava, od kraja veljače do sredine travnja preminuo je jedan od pet pacijenata primljenih u tamošnje bolnice.

Studija objavljena u časopisu The Lancet Respiratory Medicine pokazala je da je od 10.000 pacijenata koji su s dijagnozom covida-19 primljeni u neku od 920 njemačkih bolnica između 26. veljače i 19. travnja preminulo njih 22 posto. Smrtnost je bila najviša među pacijentima starije životne dobi – preminulo je 27 posto bolesnika u dobi od 70 do 79 godina te 38 posto starijih od 80 godina.

Naravno, pri interpretaciji stope umiranja treba voditi i računa o težini slučajeva te o tome da neke bolnice mogu imati veću stopu smrtnosti iako uspješno provode liječenje ako su pacijenti pri prijemu bili u kritičnom stanju. Prema podacima britanskog Nacionalnog zdravstvenog servisa (NHS), koje je objavio Guardian, u britanskim bolnicama zabilježen je veliki disparitet u stopama smrtnosti pacijenata s dijagnozom covida-19, od 12, 5 posto u nekim londonskim bolnicama, do 80 posto na jugozapadu Engleske.

Nadalje, u bolnici Papa Ivan XXIII. u Bergamu, jednoj od najvećih i najsuvremenijih bolnica u Italiji, od prvih 510 pacijenata preminulo je njih 30 posto. No, kasnije se smrtnost smanjila pa je među 2000 pacijenta liječenih u toj bolnici od covida-19 preminulo njih oko 30, što znači da je stopa smrtnosti na kraju bila oko 18 posto.

Zaštita starijih

– Mi smo proljetos zahvaljujući pravodobnom zatvaranju granica i uvođenju adekvatnih mjera uspjeli izbjeći scenarij koji smo vidjeli u gradovima na sjeveru Italije, gdje je došlo do preopterećenja bolničkog sustava. Tijekom ljeta veliki broj zaraženih bio je mlađe životne dobi te s lakšim simptomima, zbog čega nisu bili hospitalizirani.

No, već smo u rujnu zabilježili porast broja hospitaliziranih i umrlih osoba te ćemo se tijekom jeseni i zime suočiti s pravim izazovom u borbi s koronavirusom – rekao je epidemiolog, prof. Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH. – Vrlo je važno da smo uspjeli ‘sačuvati’ domove za starije, o čemu govori podatak da je od svih umrlih tijekom epidemije umrlo 66 korisnika domova ili manje od 25 posto svih umrlih od covida-19 – dodao je Kolarić.

Prosječna dob 76 godina

Dom za starije u Vukovarskoj ulici u Splitu prvi je u kojem je korona uzela žrtve, što pokazuju i podaci KBC-a Split po kojima je u prvom valu umrlih u toj bolnici prosjek godina bio 83, a trenutno je to 76 godina. S obzirom na to da je i tijekom ljeta Splitsko-dalmatinska županija imala velik broj pozitivnih na koronavirus, ne čudi da je ukupan broj liječenih od covida dosad u KBC-u bio 474 pacijenta, od kojih je 78 umrlo.

Predstojnik klinike za infektivne bolesti KBC-a Split, prof. dr. Ivo Ivić kaže da će u toj bolnici, bude li velik broj oboljelih koji trebaju hospitalizaciju, problem biti nedostatak medicinskih sestara i tehničara za njegu pacijenata. Za koordinatora primarnog respiracijskog intenzivističkog centra KB-a Dubrava, prof. dr. Ivicu Lukšića, osnivanje tog centra bio je “pun pogodak”. Naime, tvrdi da se tako koncentriraju i kadrovi i pacijenti, da se postiže veća kvaliteta u liječenju, a u konačnici se troši manje nego kad se liječenje odvija u akutnim bolnicama, gdje se trebaju liječiti i svi drugi pacijenti.

I za njega je čuvanje domova umirovljenika “pola obavljenog posla” jer se tako čuva i zdravstveni sustav od kolapsa kakav se događao u Italiji i Španjolskoj. Što znači podcjenjivanje problema čuvanja domova za starije od prodora covida-19 najbolje govori primjer Švedske, gdje je u prvom valu koronavirusa umro velik broj starijih, mahom smještenih u te institucije. Naime, u Švedskoj je do sada umrlo 5880 osoba, od kojih samo 76 u dobi od 9 do 49 godina, dok je 2438 umrlih bilo u dobi od 80 do 90 godina, a 1528 starijih od 90 godina. 

U drugom valu preminulo 1,3 posto oboljelih, a u prvom čak 4,6 posto

Od početka epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj je ukupno oboljelo 17.659 osoba. U prvom valu, za koji epidemiolozi smatraju da je trajao do 1. lipnja, oboljelo je 2246 osoba, a umrlo ih je 103, što ukazuje na vrlo visoku smrtnost od čak 4,6 posto umrlih u odnosu na oboljele. U drugom valu oboljelo je znatno više osoba, čak 15.413, a samim time je i preminulih više, 195.

Ipak, smrtnost u drugom valu zasad je znatno manja pa je i postotak umrlih u odnosu na broj oboljelih višestruko manji te iznosi 1,3 posto. Naravno, u obzir treba uzeti činjenicu da se za vrijeme proljetnog vala testiralo znatno manje ljudi te da je u to vrijeme bilo osjetno manje oboljelih osoba. Blagi simptomi Kada gledamo aktivne slučajeve, kojih je jučer bilo 1512, jasno je da je oko 80 posto onih s blažim kliničkim slikama, odnosno oboljelih koji se liječe kod kuće.

S druge strane 20 posto, odnosno 296 pacijenata koji imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku liječe se u bolnici. S najtežom kliničkom slikom je 1,7 posto pacijenata, točno 25 pacijenata koji se nalaze na respiratoru. Kod smrtnih slučajeva, prema podacima sa zaključno 2. listopada, jasno su vidljive razlike između dva vala zaraze. U prvom valu umrlo je više žena – njih 53 posto, u odnosu na 47 posto muškaraca.

U drugom valu slika se mijenja i umire znatno više muškaraca, i to 57 posto u odnosu na 43 posto žena. Kada se gleda dobna struktura, u prvom valu najviše je preminulih u dobi od 85 do 89 godina, zatim od 80 do 84. U drugom valu dolazi do smanjenja dobne granice u kojoj je najviše preminulih, tako da je sada smrtnost najveća u dobnoj skupini od 75 do 79 godina.

Iako je velika razlika broja preminulih u dva vala, velik je porast umrlih i u dobi od 60 do 64 godine. U toj dobi je proljetos preminulo dvoje, dok je od ljeta dosad umrlo 14 osoba te dobne skupine. Umiru mlađi To je, naravno, vidljivo i u ukupnoj statistici jer je prosječna dob preminulih u prvom valu nekoliko godina viša, odnosno iznosila je gotovo 80 godina (79,2), dok je sada pala na 76,3.

Osim godina, koje su po svemu sudeći jedan od najrizičnijih faktora, kliničari navode i kronične dijagnoze. Iako još uvijek nema službenih podataka, čini se da je najviše preminulih bolovalo od hipertenzije, odnosno visokog krvnog tlaka.

Također, pretilost se smatra rizičnim faktorom u kombinaciji s covidom, a povećana smrtnost primijećena je i kod osoba s drugim krvožilnim kroničnim bolestima, a isto je i s plućnim kroničnim bolestima. Svi ovi rizični faktori smatraju se ozbiljnima i u slučaju drugih virusnih bolesti, prije svega gripe. (Ivana Krnić)